Monetizacija autocesta mogla bi ispasti win-win situacija i za obvezne mirovinske fondove i za Vladu. Više izvora iz OMF-ova potvrdilo je da su spremni za monetizaciju autocesta izdvojiti 600 milijuna eura, a u akciju preuzimanja kontrole nad upravljanjem autocestama ušla bi koordinirano sva četiri mirovinska fonda. U Vladi su oduševljeni takvom ponudom OMF-ova i visoko pozicionirani članovi Vlade priznaju da bi kombinacija OMF-ova i strateškog partnera bila i dobra politička poruka, što je dodatni benefit financijskoj strani tog projekta. Najveće je pitanje tko će biti strateški partner koji bi trebao za domaće autoceste izdvojiti 2,4 milijarde eura. Otvoreno se nude iz investicijskog fonda Macquarie, jednog od najvećih ulagača u infrastrukturne projekte u svijetu, čiji je interes za Hrvatsku aktualan još iz vremena bivše vlade. Ozbiljan igrač je i Goldman Sachs, koji bi u projekt ušao s Allianzom, a kao treće ime sramežljivo se spominje francuski Antin, koji bi u konzorcij uzeo tvrtku za upravljanje Vince, a spominju se i turski investitori.
Monetizacija autocesta mogla bi ispasti win-win situacija i za obvezne mirovinske fondove i za Vladu.
Više izvora iz OMF-ova potvrdilo je Večernjem listu da su spremni za monetizaciju autocesta izdvojiti 600 milijuna eura, a u akciju preuzimanja kontrole nad upravljanjem autocestama ušla bi koordinirano sva četiri mirovinska fonda. U Vladi su oduševljeni takvom ponudom OMF-ova i visoko pozicionirani članovi Vlade priznaju da bi kombinacija OMF-ova i strateškog partnera bila i dobra politička poruka, što je dodatni benefit financijskoj strani tog projekta.
Odluka u studenome
Najveće je pitanje tko će biti strateški partner koji bi trebao za domaće autoceste izdvojiti 2,4 milijarde eura. Otvoreno se nude iz investicijskog fonda Macquarie, jednog od najvećih ulagača u infrastrukturne projekte u svijetu, čiji je interes za Hrvatsku aktualan još iz vremena bivše vlade. Ozbiljan igrač je i Goldman Sachs, koji bi u projekt ušao s Allianzom, a kao treće ime sramežljivo se spominje francuski Antin, koji bi u konzorcij uzeo tvrtku za upravljanje Vince, a spominju se i turski investitori. Odluka mora biti donesena do sredine studenoga, do kada se, prema uvjetima natječaja za monetizaciju, moraju predati prve ponude. Domaći mirovinski fondovi još nisu odlučili o tome tko će biti partner u monetizaciji jer se još pregovora. Iako izvori tvrde da nemaju favorita, priznaju da su pregovori najozbiljniji s trima partnerima koje smo spomenuli. A zašto bi to bio posao za građane i Vladu?
Prvo, tri milijarde eura izravnih prihoda znatno bi smanjilo javni dug, za 7 do 8 posto BDP-a, i time bi se olakšala pozicija Hrvatske, koju čekaju teške reforme i rezovi u sklopu procedure prekomjernog deficita koju će nam nametnuti Europska komisija, a građani bi profitirali velikom zaradom njihovih mirovinskih fondova, što potencijalno znači i veće mirovine u budućnosti. Nitko se ne usudi projicirati prinose, odnosno stope zarade, ali OMF-ovi uvjeravaju da će zarada biti puno veća nego na dugu države.
Prinos najmanje 6,5 posto
To znači da bi prinos iznosio minimalno 6,5 posto, a neki optimistično najavljuju oplođivanje novca uloženog u autoceste i za više od 10 posto. To je projekcija temeljena na pretpostavci da će se novim koncesionarima autocesta dopustiti nadzor troškova, odnosno racionalizacija poslovanja pa će promet rasti s obzirom na potencijale logističkog sektora u Hrvatskoj i turizma.